Otvoren 53. Hercegnovski zimski salon
Otvoren je 53. Hercegnovski zimski salon, a uz uvjerenje da sama činjenica da ova manifestacija traje ovoliko dugo vremena i da je uspjevala da se održi i u najtežim vremenima zaslužuje ogromno poštovanje, publiku, učesnike goste pozdravila je direktorica Muzeja „Mirko Komnenović“ i gradske galerije Slavica Božović.
Dodala je i da je naročito važno „njeno opstajanje u današnjem vremenu medijskog populizma, društvenih mreža, obilja rijaliti zabave, kada se čovjek svjesno ili nesvjesno, namjerno ili nenamjerno otuđio ili odmakao od značajnih kulturoloških vrijednosti koje utiču na izgradnju i razvoj njegovog identiteta.
Ovogodišnji HZS okupio je veliki broj pripadnika svih generacija , sa različitim kulturološkim i idejnim stanovištem i sa generacijskim stavovima, pa taj podatak Božović smatra posebnim kvalitetom manifestacije.
U ime tročlanog žirija obrazloženje o nagradama saopštila je predsjednica, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
Prvonagrađeni rad „Kutije“ , mlade autorke Milice Janković fokusira se na mikrosvjetovima u kojima se projektuje intima umjetnice, a emitujeatmosfera melanholije, usamljenosti, praznine, saopštila je Zeković.
U žiriju su radili i istoričari umjetnosti Petar Ćuković i Bogdan Musović. Po zajedničkoj odluci drugu nagradu na Salonu zaslužila je Andreja Kulunčić koja je sarađivala sa radnicima Ibrahimom Ćurićem, Saidom Mujićem i Osmanom Pezićem, a oni bili angažovani na rekonstrukciji Moderne Galerije u Ljubljani. Rezultat saradnje je nagrađeni projekat „Radnici bez granica“ koji ukazuje na status radnika iz Bosne u Sloveniji, a teme su uslovi rada, život u radničkim hostelima, slaba ishrana, razdvojenost od porodica i neugodno opominjanje na surovu stvarnost koju umjetnica suprotstavlja fotografijama „idealnog doma“.
Skulpturom „Sjećanje“ Ivanka Vana Prelević je zaslužila treću nagradu a prema ocjeni žirija suptilno je i na poetizovan način problematizovala odnos čovjeka i prirode uvodeći u priču ličnu dimenziju. Matrica je haljina iz djetinjstva , prekrivena slojem betona a na nju je aplicirana fotografija sa pastoralnom scenom kao lament nad idiličnim i u nepovrat izgubljenim vremenom.
Dragana Stanišić iz kabineta predsjednika Opštine Herceg Novi otvorila je Salon, istakavši da empatija kao tema savršeno odgovara hercegnovskoj likovnoj smotri.
-Baš kao empatija HZS je priča o tebi, o meni, nama o svim ljudima i načinima da razumijemo jedi druge. Već viđe od pet decenija novska galerija nas poziva da život posmatramo iz nove perspektive. Da saosjećamo, shvatamo različite stavovei ponašanja. Zimski salon kroz likovnu umjetnost podstiče našu sposobnost da saosjećamo, da prigrlimo empatiju kao poseban dar društvenih bića koji je u današnjem svijetu samozaljubljenosti potisnut. U ovom nesigrnom vremenu umjetnost i ljepota vađni saveznici ugrožene empatije. Izložbe poput ove zaista imaju moć da nas probude i podstaknu na činjenje dobra, poručila je Stanišić.
I sinoć se čula riječ selektorki 53. HZS.
– Izuzetno je važno za izložbe koje nisu revijalne već imaju želju da pokažu presjek crnogorske ili regionalne likovne scene, odabrati dobru temu, temu koja u nekom širem smislu dira sve umjetnike, objasnila je selektorka, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić.
– Svi radovi koji su u postavci salona imaju zajednički imenitelj SAOSJEĆANJE ili U OSJEĆANJE, DUGOG ILI SA DRUGIM. Naravno umjetničke poetike su različite, različite su i relacije. Ali iz njih može da se izdvoji nekoliko pod tema: tema identiteta, usamljenosti, kritike savremenog društva, naročito medijske ikonosfere, ekološki problemi. Radovi su angažovani, umjetnika iz Crne Gore možda na jedan diskretniji način nego radovi iz slovenačke selekcije. Radovi su fino sinhronizovani i ovako postavljeni vjerujem da će dobro komunicirati sa publikom, rekla je karadžić i najavila da će pred kraj Salona, ako bude zainteresovanih organizovati sve popularnije vođenje kroz izložbu.
Istoričarka umjetnosti Bojana Piškur koja je odabrala selekciju umjetnika koji na Salonu predstavljaju Sloveniju objasnila je da je željela da prevaziće koncept nacionalnog i umjetnika iz Slovenije pa je uz tri umjetnice od kojih je jedna iz Hrvatske odabrala i umjetničku grupu „Škart“ koju čine stvaraoci iz Ljubljane i Beograda, ali svi oni daju osvrt na slovenačku stvarnost.
– U svojim radovima oni se više-manje bave temama kao što su migracije, radnici-migranti u Sloveniji, uslovi rada, iskorištavanje i do izvjesne mjere istorija naše bivše države Jugoslavije.Svi odabrani umjetnici su jako angažovani u svakodnevnom životu neki od njih kao aktivisti, i sa tim temama koje prikazuju na ovoj izložbi na neki način i političke teme pokazuju u galerijskom i muzejskom kontekstu, objasnila je Piškur.
Postavku 53. HZS u oba izložbena prostora Galerije „Josip Bepo Benković“ možete pogledati do 14. marta.
